In:
Military Medical and Pharmaceutical Journal of Serbia, National Library of Serbia, Vol. 64, No. 5 ( 2007), p. 319-323
Abstract:
Uvod/Cilj. Hemodijaliza (HD) je terapijska procedura, koja se primenjuje sa ciljem delimicne korekcije homeostatskih poremecaja i prevencije pojave komplikacija uremije u terminalnoj fazi bubrezne insuficijencije. Cilj rada bio je da se utvrde i analiziraju ucestalost pojave i karakteristike glavobolja kod bolesnika koji su hronicno leceni hemodijalizama. Metode. Ispitivanjem su bila obuhvacena 143 bolesnika, 50 zena i 93 muskarca, na hronicnom lecenju HD. Anketiranje bolesnika obavljeno je uz koriscenje upitnika, uradjenog prema dijagnostickim kriterijumima Medjunarodne klasifikacije glavobolja (MKG) iz 2004. godine. Izdvojene su dve grupe bolesnika: oni koji nisu imali glavobolju i oni sa ponavljanim glavoboljama. Bolesnici sa ponavljanim glavoboljama podeljeni su na podgrupe: bolesnici kod kojih se glavobolja javljala i pre zapocinjanja lecenja HD i bolesnici kod kojih se glavobolja prvi put javila sa zapocinjanjem lecenja HD hemodijalizna glavobolja (HDG). U grupi bolesnika sa glavoboljama analizirane su karakteristike glavobolja prema kojima je postavljena dijagnoza glavobolja, kao i uticaj HD na glavobolju. Kod bolesnika sa HDG opisane su karakteristike ovih glavobolja. Bolesnici sa glavoboljama uporedjivani su sa grupom bolesnika bez glavobolja i to prema: polu i zivotnoj dobi, osnovnoj bolesti koja je dovela do terminalne faze bubrezne slabosti, prosecnom trajanju lecenja HD, vrednostima arterijskog krvnog pritiska u toku HD i serumskim vrednostima hemoglobina, ureje, kreatinina, natrijuma i kalijuma. Podaci su statisticki uporedjivani. Rezultati. Od 143 ispitana bolesnika, 27 (18,9%) je imalo ponavljane glavobolje. Nije nadjena statisticki znacajna razlika izmedju grupe bolesnika sa glavoboljama i grupe bolesnika bez glavobolja u odnosu na pol, zivotno doba, prosecno trajanje lecenja HD, osnovnu bolest, koja je i dovela do terminalnog stadijuma bubrezne insuficijencije, kao i srednje vrednosti serumske ureje, kreatinina, natrijuma i kalijuma. Uocena je statisticki znacajna razlika srednjih vrednosti sistolnog krvnog pritiska izmedju navedenih grupa bolesnika (p = 0,029). Statisticka znacajnost nije nadjena za srednje vrednosti dijastolnog krvnog pritiska. Kod 19 (13,3%) bolesnika glavobolja je postojala i pre zapocinjanja lecenja HD. Kod vise od polovine ovih bolesnika HD nije dovela do promena karakteristika glavobolje. Kod osam (5,6%) bolesnika dijagnostikovana je HDG prema dijagnostickim kriterijumima MKG iz 2004. godine. Ova glavobolja, prema rezultatima naseg ispitivanja pokazuje uniforman obrazac: javlja se vecinom kod muskaraca, skoro iskljucivo tokom cetvrtog sata dijalize, traje krace od cetiri sata, uglavnom je lokalizovana obostrano u prednjim partijama glave, jakog je intenziteta, pulsirajuceg kvaliteta i bez udruzenih simptoma. Zakljucak. Hemodijalizne glavobolje predstavljaju poseban entitet, ne samo zato sto su povezane sa HD, vec i stoga sto su kod svih ispitivanih bolesnika kod kojih su se pojavile pokazale veoma slicne karakteristike. Otkrivanje patofizioloskog mehanizma njihovog nastanka znacajno bi uticalo na kvalitet zivota bolesnika koji se lece primenom hemodijalize. .
Type of Medium:
Online Resource
ISSN:
0042-8450
,
2406-0720
Language:
English
Publisher:
National Library of Serbia
Publication Date:
2007
detail.hit.zdb_id:
2169819-3
SSG:
15,3
Permalink