In:
Military Medical and Pharmaceutical Journal of Serbia, National Library of Serbia, Vol. 67, No. 5 ( 2010), p. 411-418
Abstract:
Uvod/Cilj. Tortura, kao poseban vid politickog nasilja, predstavlja ekstremnu primenu nasilnog ponasanja u interpersonalnim odnosima, koji za posledicu mogu imati ne samo akutne psihijatrijske poremecaje, vec, veoma cesto snazne i dalekosezne negativne posledice po ukupno psihosocijalno funkcionisanje zrtve. Cilj ovog rada bio je ustanovljavanje medjupolnih razlika kod osoba koje su pretrpele ratnu torturu, s obzirom na vrste pretrpljenog mucenja i karakteristike psihickih posledica. Metode. Ispitanike (410 osoba muskog i 76 zenskog pola) cinili su korisnici 'Centra za rehabilitaciju zrtava torture' - IAN, koji su pretrpeli mucenje u zatvorima i koncentracionim logorima za vreme gradjanskih ratova u bivsoj Jugoslaviji 1991-1995. i 1999. godine. Za evidentiranje vrsta mucenja koriscen je Upitnik o vrstama mucenja sa 81 stavkom. Za procenu karaktera i intenziteta psiholoskih tegoba koriscena je skala provere simptoma-revidirana verzija (SCL-90-R), a za procenu posttraumatske simptomatologije koriscena je Skala uticaja (traumatskog) dogadjaja - IES. Rezultati. Ustanovljena je medjupolna razlika prema tipu pretrpljenog mucenja kod 33 vrste torture; 28 su bili cesce zastupljeni kod osoba muskog pola, a 5 kod osoba zenskog pola. Faktorska analiza pokazala je postojanje tri faktora koja objasnjavaju 29% ukupne varijanse i protumaceni su kao 'obicna tortura', 'sadisticka tortura' i 'seksualna tortura'. Diskriminativna analiza ukazala je na znacajno razlikovanje medju polovima s obzirom na dobijene faktore: kod muskaraca bili su znacajno cesce prisutni 'obicna tortura' i 'sadisticka tortura', a kod zena 'seksualna tortura'. Analizom SCL-90-R ustanovljeno je da su aktuelne psiholoske tegobe znacajno vece kod osoba zenskog pola u dimenzijama somatizacije, depresivnosti, anksioznosti, opsesivnosti i interpersonalne senzitivnosti. Generalni skor na IES i skor na supskalama 'nametanja' traumatskih dogadjaja i 'izbegavanja' socijalnih interakcija bio je znacajno veci kod zena nego kod muskaraca. Zakljucak. Zene izlozene ratnoj torturi bile su krace i redje izlozene mucenju nego muskarci, ali imaju znacajnije izrazene posttraumatske tegobe i druge psihicke smetnje. Ustanovljene medjupolne razlike u odnosu na razlicite forme torture, pri cemu su zene znacajno cesce bile izlozene 'seksualnoj torturi', a muskarci 'sadistickoj' i 'obicnoj' torturi, ne mogu u potpunosti objasniti cescu pojavu posttraumatskih psiholoskih posledica kod zena.
Type of Medium:
Online Resource
ISSN:
0042-8450
,
2406-0720
Language:
English
Publisher:
National Library of Serbia
Publication Date:
2010
detail.hit.zdb_id:
2169819-3
SSG:
15,3
Permalink