In:
Srpski arhiv za celokupno lekarstvo, National Library of Serbia, Vol. 134, No. 11-12 ( 2006), p. 482-487
Kurzfassung:
Uvod: Istrazivanja su pokazala da su poremecaji repolarizacije leve komore, autonomna disfunkcija i poremecaj sistolne funkcije leve komore povezani sa nastankom iznenadne smrti posle infarkta miokarda. Cilj rada: Cilj rada je bio da se ispita prognosticki znacaj najvaznijih prediktora rizika tokom prve nedelje od nastanka infarkta miokarda. Metod U studiju je ukljuce n 881 bolesnik, koji je nadgledan od jednog meseca do 57 meseci. U toku prve nedelje posle infarkta uradjeni su EKG sa standardnim i X, Y i Z ortogonalnim odvodima i vektorkardiogram, odredjeni su QT interval i kasni potencijali, uradjena je kratkotrajna spektralna analiza RR varijabiliteta, nelinearna (Poincare plot) analiza i ehokardiografski pregled srca. Analiza prezivljavanja je radjena primenom Koksovog hazardnog modela (Cox Proportional Step Wise Hazards Model). U ovom modelu analize ukljucene su sve varijable koje su pokazale znacajnu povezanost u univarijantnoj analizi. Rezultati U univarijantnoj analizi su sledeci parametri mereni prvog dana bili znacajni prediktori smrtnosti: male vrednosti odnosa niske i visoke frekvencije - LF/HF (p=0,000), inverzija T u X odvodu (p=0,000), visok P talas u D2 odvodu (p=0,030) i smanjena sistolna funkcija (p=0,000). U multivarijantnoj analizi su sledeci parametri izdvojeni kao znacajni prediktori rizika: inverzija T talasa u X odvodu, smanjen odnos LF/HF, pozitivni kasni potencijali i smanjena sistolna funkcija leve komore. Zakljucak Parametri koji odrazavaju poremecaj sistolne funkcije leve komore sa simpatovagusnim disbalansom i elektricnom nestabilnoscu predstavljaju kljucne prediktore rizika tokom prvih nekoliko dana posle infarkta miokarda.
Materialart:
Online-Ressource
ISSN:
0370-8179
,
2406-0895
DOI:
10.2298/SARH0612482M
Sprache:
Englisch
Verlag:
National Library of Serbia
Publikationsdatum:
2006
ZDB Id:
2577665-4
Permalink