In:
Journal of Applied Ecology, Wiley, Vol. 59, No. 8 ( 2022-08), p. 2071-2083
Abstract:
Mā te tīpakopako i ngā manu kotahi nō te taupori manu ki te nuku atu ki nohoanga hou, ka raru te taupori katoa, he raru tino nui tēnei ki ngā koiora kua mimiti kē te taupori. Nā reira, he iti kē te hunga kua nukuhia, mā konei he uaua te whakatū i taua taupori ki tō rātou nohoanga hou, tō rātou kāinga rua. He mea whakatauriterite pea tēnei i ngā hua me ngā kinonga o ēnei momo nukuhanga, ā, kua piki kē ngā raru i te tōtanga atu o ngā pakiaka o te taupori hou ki tōna kāinga rua me te taineke o ngā whakawhitiwhitihanga i waenga i ngā taupori katoa, koia anō rā me he koiora nekeneke, te koiora whawhāiti nei. He mea miramira ēnei raruraru nei ki te hiranga o te aromatawai i ngā huanga ka puta i te nukuhanga taupori, engari mohonoa nei, ko aua aromatawai ka noho ine‐kounga tonu. Ko te Kuaka Whenua Hou ( Pelecanoides whenuahouensis ) e noho ana ki te pae o rua, he manu hokihoki atu ki tōna kāinga tupu, he manu nukunuku, he manu nekeneke ka whai hua i te nukuhanga ki taupori hou, ki taupori whakamarumaru, engari kotahi anake te taupori paku e toe tonu ana. Nā te totō matatau i te tautono māmā te whakahaere ko ‘Shiny’ i whakaritea e mātou tētahi toronga hou o te tauporipori ki tētahi tōpūtanga tauira taupori kua hono ki te raraunga nō mai rā anō, nā konei i matapae atu ai mātou i taua wā tonu te pātanga atu o te tipakonga manu ki te taupori kāinga tahi me te whakatūtanga atu o te taupori kāinga rua, me he ara rerekē, me he āhua rerekē, i a mātou e aro tonu ai ki te matemateāone, ki ngā taineke tauporipori hoki. Ka whai hua te whakatūtanga o tētahi taupori kāinga rua e kore e pā kino nei ki taupori kāinga tahi, engari he take tonu o te matemateāone, o ngā taineke tauporipori hoki. Ina ka mārama mātou ki te hokinga o ngā pīrere ki te taupori kāinga tahi mō muri mai i te nukuhanga ka kore e pā kino atu ki te taupori kāinga tahi, engari kāore e tino pai te whakatū i te taupori kāinga rua. I matapaehia te whakawhitiwhitihanga māori o ngā pīrere me ngā manu i waenga i ngā taupori kāinga e rua ki te whakatauirahia te kakati o ngā pānga nuku. Te kōtuitanga me te whakamahinga . Ka whakaatu mātou te hua ka whai i te nukuhanga taupori nā te arotakenga herenga kore, te aromatawai ine‐tātai, ahakoa e aro atu ana ki te koiora kei te pari o te rua, e kaha matemateāone ana, e nukunuku haere ana, e nekeneke haere ana. He mea pai rawa ake tā mātou aru ki te aromatawai ine‐tātai i ērā atu aromatawai. Engari, ka whakaatu hoki, ko te rautaki nuku taupori whaihua ka hiahia kia whakataurite ai i ngā whāinga koiora me ērā atu whāinga mātuatua e noho pūmau nei ki ngā nukuhanga taupori. Koinā, ko te rautaki nuku taupori rangatira e kore e whirinaki ana ki te pāngarau anake, ā, ko ngā aromatawai whaihuanga me tui tonu ki ētahi tauākī uara mārika. Ko tā mātou tikanga ka whai hua ki ngā momo āhuatanga nuku taupori katoa.
Type of Medium:
Online Resource
ISSN:
0021-8901
,
1365-2664
DOI:
10.1111/1365-2664.14219
Language:
English
Publisher:
Wiley
Publication Date:
2022
detail.hit.zdb_id:
2020408-5
detail.hit.zdb_id:
410405-5
SSG:
12
Permalink